Ae ba nösi

Yasato Harefa

Moroi ba Wikipedia
Yas Harefa
Yas Harefa
TumbuYasato Harefa
(1945-05-16) May 16, 1945 (ndröfi 79)
Gunungsitoli, Kota Gunungsitoli, Indonesia
SoiIndonesia
Halöŵö
Fo'omo
Rosminah Larosa
(m. 1973)
Iraono3
Satua
  • Ama Ya'aro (ama)
  • Ina Ya'aro (ina)
Karier musik
Genre
InstrumenGitar
  • Vokal
Tahun aktif1966–iada'a
LabelLö hadöi
Artis sifakhai
  • Ato

Yasato Harefa (★ Gunungsitoli 16 Mei 1945) no samösa guru sabölö tehöngö börö ngawalö zinunö si no ifazökhi awö mbuku wamahaö li Niha si no ifa'anö. Tuho halöŵönia ya'ia tobali guru PNS (pegawai negeri sipil).

Heŵa'ae tumbu ia ba Danö Niha, ibörögö zekolania Yasato me 1957 ba SR (Sekolah Rakyat) Sibolga ba itohugö ba SMP Negri Sibolga (1960). Awena aefa da'ö manohugö sekola ia ba SMA Negeri Gunungsitoli (1963). Me no awai ba möi ia kuliah ba Universitas HKBP Nommensen ba Pematangsiantar (1968) wangai famahaö zinura ba li Inggris (sastra). Aefa da'ö kuliah zui ia ihalö Pendidikan Umum ba IKIP Gunungsitoli (1975). Furi hö inönö na sa faoma kuliah Psikologi, Pendidikan ba Bimbingan ba IKIP Gunungsitoli (1987).

Halöŵö ba musik

[bulö'ö | bulö’ö kode]
Yas Harefa me 1966 ba Zibolga)

Tuho halöŵö nigogohe Yasato ba ya'ia tobali guru, he ba sekolah menengah ba he göi ba sekolah tinggi simane ba IKIP Gunungsitoli ba ba STT Sundermann Gunungsitoli. Baero tobali guru ihalö göi oya ngawalö halöŵö ba departemen pendidikan.

Ba hiza sabölö la'ila niha sato ba Danö Niha ya'ia halöŵönia ba bidang musik, baero wamazökhi oya zinunö pop simane Banuagu ba Olora, oya göi isura zinunö nifotöi mars ba himne ba Li Indonesia si mane Mars IKIP Gunungsitoli, Mars Hardiknas me 1974, Mars STT BNKP Sundermann ba oya danö bö'ö, simane Mars SD RK Mutiara Gunungsitoli, Mars SMA Darma Caraka Gunungsitoli, Mars Puskesmas Kecamatan Gunungsitoli, Mars RSUD Gunungsitoli, Mars dan Himne SMA Unggulan Sukma Nias, Mars dan Himne Universitas Nias Gunungsitoli(2022). No göi tobali Pelatih kor Pesparawi Kab. Nias ia me 1982 - 2014, Organis ba Pelatih kor Gereja BNKP Jemaat Kota Gunungsitoli (1975 - 2021),ba no irai isöndra trofi Dirigen Terbaik Pesparawi Sumatera Utara 1985. Ya'ia göi zanura lirik li Indonesia zinunö Tanö Niha Mbanua Somasido, ba tanö bö'önia na.

Baero da'ö oya göi ifazökhi zinunö ni'anunöisi zekola wanunö (kor) ba maena he ba li Niha ba he göi ba Li Indonesi, no mato 3000 ngawua.

Oya isura zinunö ba li Niha börö me molo'ö ya'ia mo'amböta sibai ngawua zinunö ba li Niha awö wa'asökhi note ba he lirik ngawalö zinunö si no so ba mo'amböta nasa

No göi fao Yasato ba wamörögö Band Iwada, so'anunöisi lagu-lagu li Niha ba RRI Sibolga ero Salasa tanö'owi moroi ba 1963 irugi 1969, heŵa'ae ha irugi 1964 fao ia. No lala da'a wamarongogö sinunö li Niha ba zamondrondrongo radio ba zisagörö Tanö Niha.

Halöŵö ba Li Niha

[bulö'ö | bulö’ö kode]

Me 2002 isura mbuku gamakhoita li Nono Niha nibe töi Tata Bahasa Daerah Nias Yasato. Da'e mbuku sasese itörö-tödö niha na larongo döi Yasato Harefa. No göi ifazökhi sambua kamus nisurania me 2016 ba ibe töi Kamus Sederhana Bahasa Indonesia-Nias, bahiza lö manö alua laraka ia.

Baero tata bahasa no göi isura mbuku ni'oguna'ö guru ba wamahaö li Niha ba SD, i'otarai kelas sara irugi kelas önö, niraka me 2003 ba nibe töi Buku Pelajaran Bahasa Daerah Nias (Famahaö Li Nono-Niha) ba nifezawili Dinas Pendidikan Kabupaten Nias.

  • Yas Harefa, Tata Bahasa Daerah Nias, Gunungsitoli, 2002.
  • Yasato Harefa, Stasi Zagötö, Sorayana Zebua, Bamböwö La'ia, Pedoman Ejaan Bahasa Nias, Yogyakarta, Valemba, 2023.
  • Tehalö moroi ba ngawalö nisura ba media sosial (Facebook ba ba WhatsApp). Oya foto ngawalö mbuku awö buklet nitema zanura föna wanura sura andre ba hiza lö tola mufairö yaŵa ba mbolokha gu'ö Commons.