Fitu zahöli-höli dödö ba gulidanö

Moroi ba Wikipedia
Fitu Zahöli-höli Dödö ba Ginötö Föna (moroi ba gambera lumalö ba gambölö, moroi yaŵa lumalö mitou): Piramida Sebua Giza, Kabu Sanue Babilonia, Osali Artemis ba Efesus, Adu Zeus ba Olimpia, Lewatö Sebua Mausolos, Adu Sebua ba Rhodes, and the Malige Wandru ba Aleksandria. Nigambaraini Maarten van Heemskerck, ngaotu ndröfia si-16.

No oya lafazökhi niha gangolifa hadia ia wondrege zahöli-höli dödö si so ba gulidanö, i'otarai meföna irugi iada'a. Ohitö dödöra ena'ö tefa'oli he sahöli-höli dödö ni'ila niha alua ba danö ba he göi sahöli-höli dödö ni'otomosi niha.

Angolifa fondrege atua ya'ia Fitu Zahöli-höli Dödö ba Ginötö Föna, heza tefa'oli fitu gotomosi niha ba ginötö föna. Bakha ba gangolifa andre ha tesöndra zahöli-höli dödö si so ba zifasui nasi Mediterania ni'oguna'ö ndra niha Yunani ba we'amöi mukoli. Khö ndra niha Yunani fitu no fangerai fondrege afönu (li Indonesia: sempurna) ba fondrege oya, börö molo'ö ira niha Yunani fa'oya fitu no famaedo wa'oya planet[1] baero luo ba baŵa.[2][3]

Fitu zahöli-höli dödö ba ginötö föna[bulö'ö | bulö’ö kode]

Hatö Piramida Sebua Giza zi so nasa irugi ma'ökhö moroi ba zi fitu zahöli-höli dödö ba ginötö föna

Lafazökhi gangolifa fitu zahöli-höli dödö ya'ira ere sejarah Herodotus (484 – ambö töra 425 föna Keriso) ba Callimachus moroi ba Kirene (ambö töra 305–240 föna Keriso) ba museum Aleksandria. Angolifa andrö khöra no taya, ha ta'ila nösinia moroi ba wanötöi niha ba zinurara.

Si fitu zahöli-höli dödö andrö ya'ia:

Angolifa moroi ba ginötö bö'ö[bulö'ö | bulö’ö kode]

Me ngaotu ndröfia si-19 ba si-20 labörötaigö niha wamazökhi angolifa si bohou, simane "Sahöli-höli dödö ba Abad Pertengahan", "Fitu zahöli-höli dödö ba Abad Pertengahan", "Fitu zahöli-höli dödö ba wangera-ngera Abad Pertegahan", ba "Fangotomosi sahöli-höli dödö ba Abad Pertengahan".[4] Lö tesura oi gangolifa andre ba ginötö andrö, börö me awena la'oguna'ö niha döi Abad Pertengahan ba ngaotu ndröfia si-16. Andrö göi wa itötöi ira Brewer's Dictionary of Phrase and Fable angolifa furi hö.[5]

Oya otomosi si so bakha ba gangolifa andrö tefazökhi föna Abad Pertengahan, bahiza no tehöngö ba zi sagörö ulidanö.[6][7] Sasese latötöi bakha ba gangolifa andrö ya'ia:[5][6][8][9]

  • Lewatö barö danö Kom el Shoqafa, ba Aleksandria, Mesir.
  • Koloseum, tanölafa nahia wamaisa si so ba kota Roma, Italia.
  • Öli Sebua Tiongkok, öli niwöwöi tobali öli danö ba Tiongkok Utara, nibörötaigö mufazökhi me ngaotu ndröfia si-7 föna Keriso.
  • Katedral Hagia Sophia, ni'otomosi ba ngaotu ndröfia si-6 ba Istanbul, Turki ma'ökhö (no labali'ö mesjid).
  • Malige Saheu Pisa, ba kota Pisa, Italia, nifazökhi me ngaotu ndröfia si-12.
  • Malige Porselen Nanjing, ba kota Nanjing, Tiongkok, nifazökhi me ngaotu ndröfia si-15.
  • Stonehenge, ba Wiltshire, Inggris, nifasindro me ngahönö ndröfia si-3 föna Keriso.

So nasa otomosi bö'ö sitaraia lafaogö bakha:

  • Hati Kairo, sambua hati nifazökhi ba ngaotu ndröfia si-13 ba kota Kairo, Mesir, ba wanenaŵa udu.[10]
  • Biara Kluni, sambua biara Benediktin ba kota Kluni, Perancis, nifasindro me ngaotu ndröfia si-10.[11]
  • Katedral Ely, ba kota Ely, Cambridgeshire, Inggris, nifazökhi me ngaotu ndröfia si-11.[12]

Fitu zahöli-höli dödö ba danö[bulö'ö | bulö’ö kode]

Idanö satoru Viktoria

Simane ba gangolifa bö'ö, lö ha sara dödö niha ba wangohonogöi hadia manö zinangea ba si lö sinangea lafaogö bakha ba gangolifa zahöli-höli dödö, ba no göi asese mufahuhuosi hawa'oya lafaogö bakha zahöli-höli dödö. Da'a tou gangolifa nifazökhi CNN me 1997:[13]

  • Aurora, haga sahöli-höli dödö sasese soroma ba Artika ba ba Antartika
  • Grand Canyon, sambua ndraso sebua si so ba Arizona, Amerika Serikat
  • Great Barrier Reef, kara sebua ba sebolo sihulö rabo si so ba Queensland, Australia
  • Ŵalö ba Rio de Janeiro, Brasil
  • Hili Everest, ba gotaluara Nepal ba Tiongkok
  • Hili so'alitö Parícutin, ba Michoacán, Meksiko
  • Idanö satoru Viktoria, ba gotaluara Zambia ba Zimbabwe

Fitu zahöli-höli dödö ba gulidanö sibohou[bulö'ö | bulö’ö kode]

El Castillo ba Chichen Itza, Meksiko

Me 2001-2007 la'owuloi zöndra niha sato ba gu'ö Internet ya'ira moroi ba New7Wonders Foundation, sambua organisasi moroi ba Swiss. Moroi ba gangolita 200 zahöli-höli dödö, lafili niha 7 wondregea höli dödö.[14] Me la'ombakha'ö mbua wangowuloi zöndra andrö me 2007, lö ba gotaluania Piramida Sebua Giza. Andrö wa lanönö ia tobali onönöta, me hatö piramida andre zi toröi moroi ba ginötö föna.[15][16]

Sahöli dödö Inötö mufasindro Nahiania ma'ökhö
Öli Sebua Tiongkok I'otarai ngaotu ndröfia si-7 föna Keriso[17] Tiongkok
Petra ambö töra 100 föna Keriso Ma'an, Yordania
Adu Keriso Sangorifi tebokai khö zato 12/10/1931 Rio de Janeiro, Brasil
Machu Picchu ambö töra 1450 Propinsi Urubamba, Peru
Chichén Itzá ambö töra 600 Yucatán, Meksico
Koloseum te'awalisi 80 Roma, Italia
Taj Mahal te'awalisi ambö töra 1648 Agra, India
Piramida Sebua Giza (onönöta) te'awalisi ambö töra 2560 föna Keriso Giza, Mesir

Fitu zahöli-höli dödö ba danö sibohou[bulö'ö | bulö’ö kode]

Hulo Jeju

Aefa da'ö la'owuloi zui zöndra niha ya'ira New7Wonders Foundation me 2007-2011. Nifili sakali da'a ya'ia sahöli-höli dödö ba danö, eluahania tenga ni'otomosi niha.

Fitu kota sahöli-höli dödö sibohou[bulö'ö | bulö’ö kode]

Calle Crisologo, Vigan City

Angolita zahöli-höli dödö aefa da'ö ni'owuloi New7Wonders Foundation ya'ia kota:

Fitu zahölö-höli dödö barö nasi[bulö'ö | bulö’ö kode]

Kara sihulö rabo nifotöi Great Barrier Reef

Samazökhi angolita andre ya'ia CEDAM International, sambua orahua moroi ba Amerika, sangodödögö wamalua fangosili ba ba famaeri nasi. Me 1989 i'owuloi ndra ere nasi CEDAM ba wamili zahöli-höli dödö barö nasi sinange mufaeri.[18]

Fitu zahöli-höli dödö si fakhai ba industri[bulö'ö | bulö’ö kode]

Malige haga Bell Rock

Samazökhi angolita andre no Deborah Cadbury moroi ba Inggris bakha ba mbukunia Seven Wonders of the Industrial World.[19] Me 2003 ifazökhi filem sanandrösa ba zahöli-höli dödö si fakhai ba industri andre BBC faoma Deborah Cadbury.[20]

  • SS Great Eastern, köfa nasi Inggris nifofanö faoma sau nidanö, tebörögö moloyo me 1858
  • Malige haga Bell Rock, ba mbewe nasi Angus, Skotlandia, te'awalisi me 1810
  • Soroso Brooklyn, ba New York City, New York, Amerika Serikat, tebörögö te'oguna'ö me 1883
  • Sistem wanibo'ö nidanö sita'unö ba London, Inggris, i'otarai gangahorita ngaotu ndröfia si-19
  • Lala kereta api transkontinental, Amerika Serikat, 3.077 km fa'anau, te'awalisi me 1869
  • Kanal Panama, lala nidanö nifazökhi niha 82 km fa'anau, samatohu nasi Atlantik ba Pasifik, te'awalisi me 1914
  • Ba'a nidanö sebua Hoover, ba nidanö Kolorado, Amerika Serikat, te'awalisi me 1936

Fitu zahöli-höli dödö baero langi[bulö'ö | bulö’ö kode]

Enceladus

Me 1999 ifazökhi gangolita zahöli-höli dödö baero langi majalah Astronomy.[21]

  • Enceladus, sambua moroi ba gotalua mbaŵa Saturnus
  • Tandra soyo khö Yupiter, tandra wa so mbade sebua tanö tou Yupiter
  • Böbölöwi asteroid, sambua nahia ba gotalua lala nitörö Mars ba Yupiter
  • Uli Luo
  • Asi sebolo ba gulidanö
  • Laeduru Saturnus
  • Olympus Mons, hili so'alitö si so ba Mars, hili fondrege alaŵa ba zi sagörö sistem luo

Famotokhi[bulö'ö | bulö’ö kode]

Khai-khai baero[bulö'ö | bulö’ö kode]

Umbu[bulö'ö | bulö’ö kode]

  1. Lafotöi planet fefu botoŵa sebua simane tanöa, samasui luo, simane Venus, Mars, Yupiter, btn.
  2. Anon. (1993). The Oxford Illustrated Encyclopedia (edisi ke-First). Oxford: Oxford University. 
  3. Hulö göi la'oguna'ö fitu ba Danö Niha tobali maedo-maedo fondrege zafönu. Duma-dumania la'oguna'ö ia ba wamahowu'ö, "Yafitu khöu nono matua, ba yafitu khöu nono alawe." Simanö göi bakha ba Zura Ni'amoni'ö ba ba gotalua ndra Niha Keriso. Duma-dumania la'erai fitu ngaluo bakha ba Zura Ni'amoni'ö ba fitu sakramen bakha ba Gereja.
  4. "The Seven Wonders of the Medieval World"
  5. 5,0 5,1 Evans, I H (reviser (1975). Brewer's Dictionary of Phrase and Fable (edisi ke-Centenary edition Fourth impression (corrected)). London: Cassell. hlm. 1163. 
  6. 6,0 6,1 Hereward Carrington (1880–1958). The Seven Wonders of the World: ancient, medieval and modern, reprinted in the Carington Collection (2003). ISBN 0-7661-4378-3. 
  7. Carrington, Hereward (September 2010). The Carrington Collection. Kessinger. ISBN 9781169692169. Arsip moroi versi asli irugi December 1, 2020. Mufaigi me October 29, 2014. 
  8. Latham, Edward (1904). A Dictionary of Names, Nicknames and Surnames, of Persons, Places and Things. hlm. 280. OCLC 01038938. 
  9. Miller, Francis Trevelyan (1915). America, the Land We Love. hlm. 201. OCLC 00334597. Arsip moroi versi asli irugi December 1, 2020. Mufaigi me October 16, 2020.  Excerpts from speeches by Woodrow Wilson, William H. Taft, and Theodore Roosevelt.
  10. The Complete Idiot's Guide to the Crusades. 2001. hlm. 153. 
  11. Herbermann, Charles George, ed. (1913). Cluny Abbey. The Catholic Encyclopedia. 4. hlm. 73. OCLC 06974688. Arsip moroi versi asli irugi December 1, 2020. Mufaigi me October 16, 2020. 
  12. The Rough Guide To England. 1994. hlm. 596. 
  13. "Natural Wonders". CNN. November 11, 1997. Arsip moroi versi asli irugi July 21, 2006. Mufaigi me July 31, 2010. 
  14. "The multimedia campaign to choose the New 7 Wonders of the World is in its final stage". New7Wonders. Arsip moroi versi asli irugi January 3, 2007. Mufaigi me 10 June 2015. 
  15. "Egypt's pyramids out of seven wonders contest". Daily News Egypt. April 20, 2007. Arsip moroi versi asli irugi June 25, 2018. Mufaigi me 25 June 2018. 
  16. "Reuters via ABC News Australia "Opera House snubbed as new Wonders unveiled" 7 July 2007". Australia: ABC. July 8, 2007. Arsip moroi versi asli irugi June 29, 2011. Mufaigi me July 31, 2010. 
  17. "Great Wall of China". Encyclopædia Britannica. Arsip moroi versi asli irugi May 2, 2015. Mufaigi me February 16, 2012. 
  18. "Underwater Wonders of the World". Wonderclub. Arsip moroi versi asli irugi June 13, 2017. Mufaigi me August 31, 2010. 
  19. Kumar, Manjit (7 November 2003). "Review: Seven Wonders of the Industrial World by Deborah Cadbury". The Guardian. Arsip moroi versi asli irugi September 21, 2016. Mufaigi me December 13, 2016. 
  20. Cadbury, Deborah (17 February 2011). "British History in Depth: Seven Wonders of the Industrial World". Arsip moroi versi asli irugi December 27, 2019. Mufaigi me 2015-03-25. 
  21. "Seven Wonders of the Solar System Video". Aaa.org. 1999. Arsip moroi versi asli irugi April 1, 2014. Mufaigi me 2014-02-22.