Ae ba nösi

Angimbanua Saitö

Moroi ba Wikipedia
Tuturu niha si tobali aitö börö Nangimbanua Saitö

Angimbanua Saitö (li Indonesia: Wabah Hitam, li Inggris: Black Death) no sambua wökhö salio muzawili sanörö tanö Eropa me ngaotu ndröfia si-14 (1346–1353) ba aefa da'ö muzawili ia ba Asia, Afrika Utara irugö Amerika. Mate töra matonga fefu niha sauri ba danö Eropa me luo da'ö,[1] ya'ia ambö töra 50 juta niha si mate.[2] Ba te arakhagö 200 juta niha simate ba zi sagörö ulidanö börö wökhö Angimbanua Saitö andre.[3] Samobörö fökhö andre ya'ia tungö ite sotöi Yersinia pestis. Auri ia ba gutu sanaoka (li Indonesia: pinjal) si so ba mbu de'u.[4][5] Gofu haniha ni'usu gutu sanaoka andrö, ba göna ia fökhö andre.

Bahiza me luo da'ö lö la'ila niha hadia zamobörö ya'ia. Simane na itörö ira fökhö, fa'aete'ala ba fa'abu dödö tanöbö'ö, lawalinga bekhu ma zui Lowalangi sofönu mbörönia fefu. Lö aboto ba dödöra wa so dungö ite, samobörö fökhö, nifazaewe gaurifö simane utu sanaoka ba te'u ba gotalua niha.[3]

No ibulö'ö zowanua, fangalui niha awö hada niha Angimbanua Saitö andre.[6] Tobali ia börö wa'atebulö hadia ia bakha ba agama, fa'auri wobanuasa ba fangalui niha sato, ba no ibila'ö waö-waö danö Eropa ba lala si lö mutötöna.

  1. "Economic life after Covid-19: Lessons from the Black Death". The Economic Times. 29 March 2020. Arsip moroi versi asli irugi 21 June 2020. Mufaigi me 4 April 2020. 
  2. (Aberth 2021); (Benedictow 2021, hlm. 869–877); (Christakos et al. 2005)
  3. 3,0 3,1 Juval Noah Harari, Homo Deus, nga'örö 11.
  4. Haensch et al. 2010.
  5. "Plague". World Health Organization. October 2017. Arsip moroi versi asli irugi 24 April 2015. Mufaigi me 8 November 2017. 
  6. Firth J (April 2012). "The History of Plague – Part 1. The Three Great Pandemics". jmvh.org. Arsip moroi versi asli irugi 2 October 2019. Mufaigi me 14 November 2019. 


Sura andre awena börö zura nasa. Moguna munönö ba mubönökhi nösinia.
Wikipedia no halöŵö nifalului zato.
Tolo Wikipedia ba wanohugö wanura ya'ia, na so khöu onönöta nösi. Saohagölö.