Famaenu Ono Sawuyu

Moroi ba Wikipedia

Sura ba da'a wurugö nösi zura

Samösa ndra alawe samaenu ono khönia.

Mamaenu ba li Indonesia Menyusui no sa'ae la'ila niha ya'ia da'ö ba wame'e idanö zusu ma idanö meme ö ndraono side-ide moroi ba meme ninania. Iraono sawuyu, no so khönia wangi'ila hewisa ba wanisiö meme andrö, ena'ö idanö zusu tola itölö. Ba Danö Niha, lö fa'afaehura ba mbanua bö'ö misa, ono sawena tumbu, ba si'oföna sibai inania ibe'e önia meme.

Sitobali furugö moroi ba zi no lafalui ba wamahaö sifakhai ba wamaenu andre, ya'ia da'ö wa idanö zusu ma meme sambua wamalala gö fondrege zi sökhi ba ndraono sawuyu.[1] Ba hiza no möi lala wabu'usa ba gotalua ndra amada si so ba wamahaö salaŵa, ma ya'ira ere ba wamahaö, hawa'ara ginötö si sökhi ba wame'e meme khö ndraono sawuyu. Ma na haogö wanguma'ö ya'ia lamane, hawa'ara awena lafabali ndraono ba wamadu meme [2] ba wa'aröu wa'alö sökhi na la badu susu ni'öli [3][4]

Ono sawuyu tola ifaenu ia inania ba tola göi ina tanöbö'ö. Da'a alua ba Danö Niha, na ono sawuyu atö iröi inania sofanö ba wemilo, ba na olofo nono sawuyu andrö, ba na so ba zitambai nomo si so ono sawuyu ba mangele nasa nösi memenia, ba tola ifaenu nono sawuyu andrö. Ba molo'ö fa'atedou wangi'ila niha, ba idanö zusu andrö ba tola labe'e ba nahia si sökhi, ba mboto-boto, lalania, lafera'ö meme ninania ba lafo'ösi naha si no lahenagö. Da'a lala khö nina si lö omasi mamaenu ba mbagi zusu. Hiza abölö sökhi wamaenu faoma meme moroi ba wamadu susu ni'öli.[5] Ba mbauna sebua misa ba no ato ndraono sawuyu zimate börö wamadu susu ni'öli,[6] ba na lahaogö susu ni'öli sifao idanö saukhu, nahia si no lasasai, ba tola sökhi göi ba dalu ndraono sawuyu.[3]

Famareta ba hegöi ba zi sagörö ulidanö no mangosara'ö wa mamaenu ono sawuyu sambua lala si sökhi ba wa'atedou fa'ebua-bua ndraono. Lafarou ena'ö, lafaenu nonora ya'ira ina sibohou mo'ono sawuyu, he ha ba zi döfi zi lö'ö-lö'önia lafaenu ndraonora, ba yamendrua sa'ae na töra moroi ba zi döfi wa'ara awena lafabali ba meme,[7] Nahia wamahaö Akademi Dokter Anak Amerika ma American Academy of Pediatrics,[8] dan Departemen Kesehatan.

Laktasi[bulö'ö | bulö’ö kode]

Lala waö-waö wa'amo'ösi nösi meme, sekresi, ba fo'angamöi nidanö zusu baero, da'ö nifotöi laktasi.

Ni fobörö hormonal ma pengaruh hormonal[bulö'ö | bulö’ö kode]

Moroi ba zi tölu waŵa dabina niha, boto ndra alawe sanabina te fa'aso khönia hormone so dou'ö ösi ba meme :

  • Progesteron: zo fe'amöi fa'atedou ma fa'amanöi wa'ebua alveoli. Fenaeta progesteron ba estrogen te'alösi ba ginötö salio aefa mo'ono. Da'a zo dou'ö ya'ia[9]
  • Estrogen: da'a zo nönö lala meme ebua ia. Fenaeta estrogen alö gamaudu aefo mo'ono ba idugu adogo-dogo ba ginötö mamaenu ono sawuyu ba zi ha'uga waŵa. [9] Börö da'ö, si bagania ina samaenu ono sawuyu, böi mangoguna'ö KB hormonal sodane-dane ba hormon estrogen, börö tola möi fangalösi ösi meme.
  • Follicle stimulating hormone ma na la'adogo-dogo'ö ya'ia da'ö FSH
  • Luteinizing hormone ma LH
  • Prolaktin: da'a moguna ba wangebua'ö alveoil sagötö manabina.
  • Oksitosin: mamadoli ngandroto ba naha nono ba ginötö tumbu ndraono ma na no aefa, simanö göi ba zifakhai ba orgasme. Nano aefa tumbu nono, oksitosin mamadoli ngandroto sahatö ba alveoli ba wamera'ö meme numalö ba lala nidanö zusu. Oksitosin moguna siai ba wanga'asogö idanö zusu ma let-down / milk ejection reflex.
  • Human placental lactogen ma laŵa'ö ia HPL: i'otarai ba zi dua waŵa dabina, plasenta ma fusö oya mame baero HPL, ba wadou'ö fa'ebua meme, balö meme, ba areola fatua lö tetabi.

Ba zi lima waŵa ba zi önö waŵa dabina, meme no sa'ae ibörötaigö mo idanö. Hiza, idanö zusu tola göi mo'ösi he lö manabina (induced lactation).

Laktogenesis I[bulö'ö | bulö’ö kode]

Ba wetaro safuria wanabina, meme fao ba waosatö Laktogenesis I. Ba ginötö da'ö meme mama'anö kolostrum, ya'ia da'ö idanö zi hulö susu ba la'a-la'ania hulö za'usö. Ba ginötö da'ö, fenaeta progesteron salaŵa möi taha-taha wama'aso idanö meme. Ba hiza lö möi ia fökhö na na sa'ae aboto nidanö meme nina fatua lö si tumbu nasa nono khönia, ba da'a göi tenga sambua gambara wa dania na no tumbu nono, ba oya nidanö meme nina andrö.

Laktogenesis II[bulö'ö | bulö’ö kode]

Ba ginötö tetabi, fe'amöi baero wusö tola möi fangalösi wa'alaŵa hormon progesteron, estrogen, ba HPL ba zi lö ara sibai, ba hiza hormon prolaktin lö fa'alö no so manö ia ba wa'alaŵa. Da'a zimöi börö wanga'asogö idanö zusu sabölö oya, si no la'ila niha lamane no so ba wenaeta Laktogenesis II.

Na tebabaya atö meme andrö, fenaeta level prolaktin si so ba ndro, so wa'atedou ba zi 45 menit, aefa da'ö mangawuli zui ia ba wetaronia simane sito'ölö ba zi 3 za aefa ginötö da'ö. Ba we'amöi baero hormon prolaktin da'a zo fahulu ngandroto bakha ba alveoli ba wanga'asogö idanö meme, ba hormon da'a göi möi baero ba nidanö zusu da'ö samosa. Ba wamareso sifakhai ba wamahaö, no latahö wa fenaeta prolaktin si so ba susu nihaogö ba pabrik, abölö alaŵa na idanö zusu oya, ya'ia da'ö ba gotalua ginötö bözi 2 irugi bözi 6 sihulöwongi, ba hiza fenaeta prolactin adodogo-dogo nano afönu nösi meme.[10]

Hormon tanöbö'ö, simane insulin, tiroksin, ba kortisol, tola göi alua ba gangolifa da'a, ba hiza fohalöŵö hormon da'ö ofeta iada'a lö nasa mu'ila. Same tandra biokimiawi ba wamaigi wa lala wa'alua laktogenesis II tebörötaigö ba zi 30-40 za aefa tetabi, ba hiza ira alawe saefa tetabi sito'ölönia awena taraso wa no afönu nösi meme andrö ba zi 50-73 za (2-3 ngaluo) aefa tetabi. Eluahania, fa'amo'ösi meme lö izumaigö afönu na awena aefa tetabi.

Nibadu nono sawuyu na mamaenu ia si'oföna sibai, sindruhunia tenga ösi meme sindruhu, töinia ya'ia da'ö Kolostrum sangadono khönia sel darah putih faoma antibodi salaŵa moroi ba nidanö zusu sindruhu, salaŵania gamaudu wenaeta immunoglobulin A mazui IgA, sanolo ba wangawe'e-we'eö mbetu'a ndraono sawuyu ena'ö lö möi dungö. IgA da'a tola göi ba wanenaŵa moroi ba alergi ngawalö gö.[11] Ba zi dombua migu na no aefa tetabi, kolostrum ida'i-da'i wa'atayania ba i'angali'ö faoma ösi zusu sindruhu.[9]

Laktogeneses III[bulö'ö | bulö’ö kode]

So hörögö hormon endokrin so föfögö ba wanga'asogö ösi meme ba ginötö manabina ndra alawe ba simanö göi nano aefa tetabi. Na no sa'ae oya nidanö zusu andre, sangöhörö autokrin tebörötaigö. Fenaeta da'a lafotöi Laktogenesis III.

Ba wenaeta da'a, na oya atö möi baero nösi zusu, ba simanö göi wa'oya tefagati ba meme.[12][13] Ba wamahaö mangorudugö söndra lamane, na la'oya'ö atö wamaenu ndraono sawuyu, ba simanö göi wa'oya nidanö zusu tefagati.[14] Börö da'ö, fa'oya nösi meme mangawuli ha wa'asese lafaenu ndraono, ba wa'asökhi wanisiö ndraono zusu andrö, ba tanöbö'önia tefaigi moroi ha wa'asese tehori nösi meme.

Na ambö nösi meme börö :

  • Ambö asese mamaenu iraono mazui ambö lafera
  • Ono sawuyu lö nasa to'ölö manisiö balö meme, nifa'asogö simane:
    • Fenaeta mbawa ma simbi nono sawuyu ambö tefaudugö
    • Lala wamaenu sambö fagöna
  • Fa'afaehu endokrin nina (da'a lö oya alua)
  • uo ba meme hipoplastik
  • Fa'afaehu metabolisme ma betu'a nono sawuyu, irege tebai itema talunia nasa nidanö zusu
  • Fa'ambö we gö nina

Mamaenu ono sawuyu ero dua-tölu za tola möi ba wo zagö wa'oya nösi meme. Si to'ölönia ba nina ma dozi ndra alawe, mamaenu ma mamera'ö meme ŵalu kali ba zi dua wulu a öfa za, sambua lala wozago ena'ö ösi meme andre oya ba ginötö samosa nina mamaenu iraono, tefarou ba zi öfa waŵa aefa tetabi.[8] Tenga sambua fa'ahöli-höli dödö na töra moroi ba da'ö wamanenu nono sawuyu, börö sito'ölönia so ba zi 10-12 kali mamaenu ndraono sawuyu ba zi 24 za, ma na'i itaria ikhamö fa 18 kali. Mamaenu on-demand ya'ia da'ö famaenu gofu wa'ara manö ono andrö omasi ia mamadu meme (eluahania töra moroi ba zi to'ölö) no sambua lala si sökhi ba zago fa'oya ösi meme lö fa'alö ba fangabuso nono sawuyu.[7] Ba hiza ni teöngöni nina samaenu ononia, ena'ö böi ba zi sabata na mamaenu ia, ena'ö we gö tola möi ba mboto nono sawuyu. foremilk faoma hindmilk so wa fagölö wa'oyania, lö oya zambua na.

Fa'atokea möi baero nidanö zusu (Refleks turunnya zusu)[bulö'ö | bulö’ö kode]

Fe'amöi baero hormon oksitosin da'a zamokai bawandruhö ba we'amöi baero nidanö meme (milk ejection / let-down reflex). Oksitosin mohia'ö ndroto-ndroto ba zifasui meme ba wamera'ö ena'ö ösinia möi baero. Ira ina-ina oi fabö'ö-bö'ö worasoirar ba we'amöi baero nidanö memera, so zorasoi hulö nididiga, ba so göi zorasoi afökhö, ba tanöbö'önia so zilö morasoi hadia ia. Fa'atokea möi baero nidanö zusu, lö alua ia ero inötö ha ba mböröta sibai. Fa'atokea da'a, alua manö ba zisamösa ina simane na irongo we'e nono khönia, irege memenia tola manö aduwa nidanönia. Asese göi, na mamaenu atö nono ba gambölö ba tola manö ösi dakera möi baero. Ba hiza mato dombua migu aefa da'ö tebato tenga sa'ae simanö da'ö.

Fa'atokea we'amöi baero nidanö zusu, moguna ba zago ösi meme, ba tola tebato na oya wangera-ngera nina. Börö zimanö da'ö, ina samaenu tebai oya wangera-ngera.

Fa'atokea we'amöi baero nidanö zusu, sambö bagania na möi baero börö wa'amesokho mbalö meme, mazui simane meme si no la sila börö ngawalö wökhö nina, ma fa'atekiko ba ndroto-ndroto meme. Na samosa nina so ma'ifu wa akao dödö we'amöi baero nösi meme, tola lafalua wanolo sabata ya'ia da'ö, lafera-fera'ö meme faoma idanö sanaukhu-naukhu, ba na tola mondri faoma idanö saukhu, ba tefaroi ena'ö mamaenu ono sawuyu ba wa'ahono dödö.

Umbu[bulö'ö | bulö’ö kode]

  1. Picciano M (2001). "Nutrient composition of human milk". Pediatr Clin North Am. 48 (1): 53–67. PMID 11236733. 
  2. Kramer M, Kakuma R (2002). "Optimal duration of exclusive breastfeeding". Cochrane Database Syst Rev: CD003517. PMID 11869667. 
  3. 3,0 3,1 Baker R (2003). "Human milk substitutes. An American perspective". Minerva Pediatr. 55 (3): 195–207. PMID 12900706. 
  4. Agostoni C, Haschke F (2003). "Infant formulas. Recent developments and new issues". Minerva Pediatr. 55 (3): 181–94. PMID 12900705. 
  5. Riordan JM (1997). "The cost of not breastfeeding: a commentary". J Hum Lact. 13 (2): 93–97. PMID 9233193. 
  6. Horton S (1996). "Breastfeeding promotion and priority setting in health". PMID 10158457. 
  7. 7,0 7,1 "Exclusive Breastfeeding". WHO: Child and Adolescent Health and Development. Mufaigi me 2006-05-03. 
  8. 8,0 8,1 Gartner LM; et al. (2005). "Breastfeeding and the use of human milk". Pediatrics. 115 (2): 496–506. doi:10.1542/peds.2004-2491. PMID 15687461. 
  9. 9,0 9,1 9,2 Mohrbacher, Nancy (2003). The Breastfeeding Answer Book (edisi ke-3rd ed. (revised)). La Leche League International. ISBN 0-912500-92-1. 
  10. Cregan M, Mitoulas L, Hartmann P (2002). "Milk prolactin, feed volume and duration between feeds in women breastfeeding their full-term infants over a 24 h period". Exp Physiol. 87 (2): 207–14. PMID 11856965. 
  11. Sears, Martha (2000). The Breastfeeding Book. Little, Brown. ISBN 978-0-316-77924-5. 
  12. deCarvalho M, Anderson D, Giangreco A, Pittard W (1985). "Frequency of milk expression and milk production by mothers of non-nursing premature neonates". Am J Dis Child. 139 (5): 483–5. PMID 3984973. 
  13. Hopkinson J, Schanler R, Garza C (1988). "Milk production by mothers of premature infants". Pediatrics. 81 (6): 815–20. PMID 3368280. 
  14. Daly S, Owens R, Hartmann P (1993). "The short-term synthesis and infant-regulated removal of milk in lactating women". Exp Physiol. 78 (2): 209–20. PMID 8471241. 

Umbu baero[bulö'ö | bulö’ö kode]