Fökhö mbua

Moroi ba Wikipedia
(Saekhu moroi ba Fökhö Mbua)

Fökhö mbua ya'ia da'ö no fökhö salua na ibörögö awuwu halöŵö mbua ba wanafi'ö fefu zi ta'unö si so ba mboto moroi ba nidanö giö si lalö ba waya. Fökhö da'e tola alua ia ha ba ginötö sadogo-dogo (lafotöi akut) ba ma zui arara (lafotöi kronis).

Fökhö mbua si föföna andrö (salua ba zi lö arara) alua ia na ambö ndro sangele ba mbua ma zui na abobo mbua börö wa'atetiti simane na alabu niha telobi löwi-löwi, ma na mesokho mbua. Fökhö mbua sarara si to'ölönia no ida'i-da'i wa'aluania ba töra tölu waŵa wa'ara. Itugu ara itugu abölö-bölö ia ba afuriatania bua andrö tekiko ma laŵa'ö no irugi mbosi si lima (latötöi ba li Inggris end stage renal disease).

Na no irugi mbosi si lima, ba lö tola mudalu-daluni sa'ae mbua andrö. Lö lala wame'e ena'ö sökhi wohalöŵönia mangawuli simane me föna.

Ibörötaigö ia fökhö da'e na so wökhö gulo, na alaŵa wa'abölö-bölö wamangele ndro, ma na abao mbua, ma zui na no mokara bakha ba mbua. Baero da'ö tola göi fao khönia wökhö tanöbö'ö simane fökhö tödö, fa'alaŵa ndro, fökhö döla ba fökhö wa'alö ndro.[1] [2]

Tandra-tandra

Ba mböröta lö oroma sibai ba lö göi murasoi wa edöna alua wökhö mbua. Awena tebörögö terasoi ia na no irugi abölö-bölö wa'awuwu halöŵö mbua, na no hatö 10-25% moroi ba zi to'ölönia. Oroma ia na no irugi wa'abölö-bölö simane, ya'ia da'ö mo'amböta nidanö giö ma zui lö möi baero giö. Börö da'ö fefu zi ta'unö tetaha bakha ba mboto ba tobali langu. Irege tohare dandra tanöbö'ö sabölö-bölö simane fa'alele ma falö fa'abölö mboto, awuwu wangera-ngera, omulö-mulö dödö ba mo'uta. Börö me tebai möi baero giö, idanö si so ba mboto tetaha bakha, irege abao gahe awö danga. Simanö göi awuwu hanu-hanu me tetaha göi idanö bakha ba mbo.[3] [4]

Famofaosatö

So lima ngawalö mbosi wa'abölö-bölö wa'awuwu halöŵö mbua (li Inggris Glomerular filtration rate ma GFR):[5][6]

Bosi GFR (ml/min/1,73 m2) Famotokhi
1 ≥90 Bosi nifotöi normal, na tesöndra protein ba giö
2 60-89 Bosi nifotöi aoha, eluahania to'ölö alua da'a molo'ö ndröfi niha awö dandra protein si so ba giö
3A 45-59 Bosi nifotöi sedang, eluahania ha ma'ifu risiko wa göna fökhö mbua
3B 30-44 Bosi nifotöi sedang irugi abua, eluahania ha ma'ifu risiko wa alua nifotöi toböhöli wohalöŵö mbua (li Indonesia gagal ginjal)
4 15-29 Bosi nifotöi abua, eluahania alaŵa risiko wa edöna tobali ia fökhö mbua
5 <15 Fökhö mbua
5D Fökhö mbua: Moguna wanasa ndro (Hemodialisis/peritoneal dialisis)
5T Fökhö mbua: Moguna lafalali mbua (transplantasi ginjal)

Diagnosis

Gambara Mbua

Sasesenia ibörögö wökhö mbua andrö moroi ba wökhö gulo ba fökhö wa'alaŵa ndro (li Inggris hypertension) ba niha satua, ba tanö'bö'ö'nia simane:[7][8]

  1. Fa'abao mbua
  2. Fökhö nga'ötö
  3. Fa'atoba'a lala giö börö kara mbetua si tobali kara bakha ba mboto niha
  4. Börö dungö sangawuli furi ba mbua
  5. btn.

Famadöhö

Sökhi na alio mu'ohe khö doto ba wamareso. Na halöŵö mbua no irugi ambö moroi ba zi 15%, lafotöi ia sa'ae no irugi wökhö mbua (faigi yaŵa) ba fao khönia oi dandra sabölö-bölö nisura si yaŵa. Na no irugi zimane eluahania tebai sa'ae mbua wanafi'ö giö, börö da'ö moguna wanasai ndro (li Indonesia cuci darah ma asese laŵa'ö dialysis).

So dombua lala nitörö ba wanaha ena'ö böi itugu abölö-bölö wökhö da'e:

Lala si sara ba fanasa ndro. Fanasa ndro andre tola nifalua ba sambua mesin nifotöi hemodialysis, ma zui nifalua bakha ba mbetu'a (lafotöi ia peritoneal dialysis). Lala si dua ba famalali mbua, eluahania lafalali mbua si no tekiko faoma bua moroi ba niha bö'ö sedöna mamualagö buania (moroi khö dalifusö ma zui khö niha sawena mate). Tefalua da'a faoma operasi ba rumah sakit (lafotöi ia transplantasi ginjal) bua da'e tehalö ia moroi ba dalifusö ma zui moroi ba mboto niha sawena mate (andrö göi wa moguna lafalua ia molo'ö hukum ba wamatörö faoma agama, ba si lö tola lö'ö musura ia ba garate). Famalali mbua andre ha tola tefalua ba furöma operasi (ruang operasi) ba gödo zofökhö (rumah sakit).

Lö dalu-dalu baero zi dombua lala nitörö andre.[3][9]

Fangosili

Lö hadöi.

Onönöta

Lö hadöi

Fökhö si fakhai

Fökhö Gulo

Basoŵa

Lö hadöi

Khai-khai baero

Lö hadöi

Umbu[bulö’ö kode]

  1. Chronic Kidney Disease, mufaigi me 14 Februari 2020 ((Li Inggris))
  2. Gagal Ginjal Akut, mufaigi me 20 Januari 2020 (Li Indonesia)
  3. 3,0 3,1 Nurarif, A.H., & Kusuma, H. (2015), Aplikasi Asuhan Keperawatan Berdasarkan Diagnosa Medis & NANDA NIC-NOC (Jilid 2). Jogjakarta: Media Action.
  4. LeMone, P., Burke, K. M., & Bauldoff, G. (2013), Medical Surgical Nursing: Critical thinking in patient care. United Kingdom: Pearson Education.
  5. Krol, G. D. (2011). Chronic Kidney Disease: Clinical Practice Recommendations for Primary Care Physicians and Healthcare Providers. Diakses dari https://www.asn-online.org/education/training/fellows/HFHS_CKD_V6.pdf
  6. Kidney Disease Improving Global Outcomes. (2013). KDIGO 2012 Clinical Practice Guideline for the Evaluation and Management of Chronic Kidney Disease. Kidney International Supplements, 3(1). Diakses dari https://kdigo.org/wp-content/uploads/2017/02/KDIGO_2012_CKD_GL.pdf
  7. Chronic kidney disease (CKD) - Symptoms, causes, treatment, mufaigi me 14 Februari 2020 ((Li Inggris))
  8. Chronic Kidney Disease in the United States, 2019, Centers for Disease Control and Prevention, mufaigi me 14 Februari 2020 ((Li Inggris))
  9. Permenkes Nomor 38 Tahun 2016 tentang Penyelenggaraan Transplantasi Organ, mufaigi me 14 Februari 2020 (Li Indonesia)