Ae ba nösi

Bösi

Moroi ba Wikipedia
Hörö sabao börö mbösi

Bösi (li Indonesia: konjungtivitis, li Inggris: conjunctivitis) no sambua wökhö hörö si göna wenaeta guli nono hörö. Tola alua ia börö nifotöi alergi ma zui börö halöŵö dungö ite simane bakteri ma virus. Oroma ia khöda na oroyo-royo hörö, ali-ali, mo'ida-idanö ba itaria hulö zi so ngawua gawu-gawu bakha ba hörö. Hewa'ae no simanö lö möi ia fangalösi ba wamaigi hadia ia ba lö göi tobali ia börö wa'atekiko hörö. Fökhö andre lö abölö-bölö ba na no aefa dua migu döhö manö ia, heŵa'ae lö mudalu-daluni.

Tandra-tandra

[bulö’ö kode]

Si to'ölönia göna fatambai hörö, he kabera ba he kambölö. Tandra-tandrania: so zoroyo-oroyo ba guli nono hörö, mo'ida-idanö, itaria so zi fakhai si hulö ningo nifotöi mutö (asese oroma ba zihulöwongi), ali-ali ba itaria taraso hulö na so gawu-gawu bakha ba hörö.

Famofaosatö

[bulö’ö kode]

Molo'ö wamareso ndra sohalöŵö sifakhai ba wökhö, börö wökhö bösi tola bakteri mazui virus, ba tola göi nifotöi alergi.

Diagnosis

[bulö’ö kode]

Lala wamareso fökhö andre ya'ia da'ö lafaigi na oyo nono hörö ba aefa da'ö na mo'ida-idanö ia. Simane si no tefaehagö yaŵa, baero nifotöi alergi, börö si'ai wökhö andre ya'ia da'ö infeksi nifobörö bakteri ma zui virus. Heŵa'ae simanö so göi mbörö tanöbö'ö simane na möi bakha ba hörö:

  • böböi hörö
  • gawu-gawu same'e tobali azaza nono hörö
  • fanagaŵa (li Indonesia: sampo)
  • simbo
  • klorin (dalu-dalu nifaruka bakha ba nidanö, ena'ö mate dungö wökhö ba te'ehaogö ia)

ma zui börö me no mangehao gi'i (li Indonesia: jamur) ma zui ngawalö zauri side-ide samobörö fökhö nifotöi parasit bakha ba hörö,

Bösi asese tesöndra ia ba ndraono, me tola fatöfa khöra bakteri ma virus ba zekola ma zui ba nahia wolaya iraono sigide-ide.[1]

Famadöhö

[bulö’ö kode]

Asese labe'e dalu-dalu nifotöi antibiotik ira matiri ba ira dokter, bahiza awai faudu la'oguna'ö da'a na bakteri zama'aso mbösi andrö. Antibiotik andre so nibe'e bakha ba mböböi hörö (ba zatua ba ba ndraono) ba so göi nigule'ö. Na bösi andre nifa'aso moroi ba bakteri nifotöi gonorrhea ma zui klamidia ba sasese la'oguna'ö ba wodalu-daluni ya'ia sambua dalu-dalu ni'a (li Indonesia: antibiotik oral).

Na börönia virus ma tungö tanöbö'ö ba zaya-zaya gölö wangoguna'ö antibiotik.[2].

Ba ölö na la'oguna'ö antibiotik si lötolalö'ö mangelama wangoguna'ö ya'ia, börö na lö'ö ba tobali a'öba bakteri ba dalu-dalu andrö (li Indonesia: resistensi antibiotik, li Inggris: antibiotic resistance).[3]

Simane si no musura yaŵa lö moguna dalu-dalu. Fökhö andre döhö manö na no irugi ha'uga ngaluo (2 migu).

Baero da'ö asese göi labe'e mböböi hörö (li Indonesia: tetes mata), ba hiza moguna da'a ha ba wangokafu ma'ifu, tenga si'ai dalu-dalu ia.[4]

Itaria na börö mbösi andrö börö nifotöi alergi ba la'oguna'ö dalu-dalu nifotöi antihistamin nibe'e bakha ba mböböi hörö. Lala da'a ba wangalösi fa'ali-ali nono hörö soyo awö ba wangalösi fa'abao nono hörö.[5].

Onönöta

[bulö’ö kode]

Ba Danö Niha asese labali'ö fango'aya niha mbösi andre. Asese lamane wa göna mbösi samösa niha börö me no ikiöni ia bela. Baero da'ö so göi zanguma'ö, wa börönia börö me oya manga asio. Ba hiza fefu da'a tenga sindruhu, ha fanguma'ö niha meföna me lö la'ila wa bakteri ma zui virus zama'aso fökhö andre.

Fökhö si fakhai

[bulö’ö kode]

Khai-khai baero

[bulö’ö kode]
  1. dr. Fadhli Rizal Makarim (26 Mei 2022), Konjungtivitis, halodoc.com, mufaigi me 9 Februari 2023. (Li Indonesia)
  2. Antibiotics Use, mufaigi me 13 Maret 2023. (Li Inggris)
  3. Faigi göi Antibiotic resistance moroi ba WHO (Li Inggris)
  4. Sasese tesöndra bakha ba mböböi hörö: polyethylene glycol, polyvinyl alkohol, propylene glycol, carboxymethylcellulose, povidone, glycerine ba fanikha mineral.
  5. dr. Fadhli Rizal Makarim (26 Mei 2022), Konjungtivitis, halodoc.com, mufaigi me 13 Maret 2023. (Li Indonesia)