Sihino Döla

Fehede Sihino Döla la'oguna'ö ba Danö Niha tobali töi khö fefu ndraono matua ba ono'alawe sibohou ebua, heŵa'ae itaria göi la'oguna'ö ia khö niha sabölö boto nasa, eluahania abölö nasa mohalöŵö ba danö. Lö la'erai ndröfi niha ba Danö Niha meföna, lö na'i la'ila mbaŵa wa'atumbura. Börö da'ö lafaosatö wa'auri niha molo'ö ba ni'ila hörö manö, börö da'ö so nono si so mbagi zusu (iraono sawena tumbu nifaenu-faenu nasa), so ndraono sawuyu (no aefa moroi ba mbagi zusu, bahiza sindruhu iraono nasa), so nifotöi iraono manö (tola tamane da'a ma'ökhö iraono si so ba zekola SD ba na'i si so ba SMP), ba awena so ndraono sihino döla (tola iraono si so ba zekola SMP ba SMA ma'ökhö) ba afuriatania so niha sihino döla, ya'ia niha sabölö mohalöŵö ba danö irugi mo'amböta wa'abölöra, eluahania da'a meföna irugi ambö töra 45 fakhe ndröfi, me lö anau sibai ndröfi niha ba Danö Niha meföna.
Rörö Ndraono Sihino Döla
[bulö'ö | bulö’ö kode]Oya rörö ndraono sihino döla. Baero we'amöi ba zekola, oya rörö bö'ö somasi-masi ira lafalua: fahombo batu, fahiŵö, fafoli, fatele, ma sasese ta'ila ba danö segebua iada'a fafafa skate (faigi gambara ba nga'örö andre), btn. So göi zorörö ya'ira faoma famalua zi sökhi soguna ba niha sato simane fao awö ba gowuloa, he owuloa sedöna mangabakha wangi'ila ba he owuloa sedöna mondrou'ö wa'omasi ba nawö, ba tanöbö'önia.[1]
Umbu
[bulö'ö | bulö’ö kode]- ↑ 25 Oktober IPNI Kukuhkan Pengurus & Gelar Seminar Kepemimpinan Transformasional Archived 2020-09-21 at the Wayback Machine, Archived 2020-09-21 at the Wayback Machine niassatu.com], 7/10/2014, mufaigi me 29/11/2020