CH130 Hercules

Moroi ba Wikipedia

Lockheed Martin CH 130 Hercules, ya'ia da'ö, köfa sihombo zaradadu, sangoguna'ö öfa ngawua mesin turboprop salaŵa afi ma ba li Inggris lamane; high wing tenga sebolo afi. Ba Danö Niha, köfa tenga ha si so ba nidanö, köfa nasi (kapal laut). So göi nifotöi köfa sihombo (pesawat/kapal terbang). CH 130 Hercules, ni ila niha ya'ia da'ö köfa zaradu ma köfa ni'oguna'ö ba gangowuloa zaradadu so zagö talu mbanua (TNI AU) töi sambua göfa sihombo tenga solohe niha, hiza i köfa sihombo da'a ya'ia da'ö solohe ira saradadu moroi ba (kesatuan/batalyon). CH Hercules da'a göi tola tobali köfa sihombo ba wana'u soguna ba zisambua nahia ba mbanua zi so zalua fa'abu dödö, simane molö, dulu danö, ba tanöb'önia. Köfa CH 130 Hercules, moguna sibai ba mbanua si tebai möi tou göfa sihombo sito'ölö, irege köfa wanuwö da'a no sambua lala ba zi basaki (darurat).

Gambara Göfa C-130 H Hercules

Köfa CH 130 Hercules, la'oguna'ö ira famareta ba wanolo niha si so ba zisambua nahia sigöna bencana alam simane molö, dulu danö, ba tanöbö'önia. Köfa CH 130 Hercules, köfa sihombo si no mamalua halöŵö sebua ba zaradadu Amerika (AU Amerika) ba naha zozaga talumbanua moroi ba Amerika ba Eropa. Ni falua göfa sihombo da'a ba wanolo dozi saradadu si so fasuwöta, ba wamaigi hewisa wetaro dalumbanua (cuaca) ba tenga hada'ö köfa CH 130 Hercules da'a göi no sambua fanolo zohalöŵö ba Gatua (Dinas Kehutanan) na alua wa'akhozi, ya'ia zalio-lio zohombo ba wamareso sakhozi. [1]

Hikaya CH 130 Hercules[bulö'ö | bulö’ö kode]

Lockheed L-100 milik Maskapai Delta Airlines

Simane göfa sihombo tanöbö'ö, CH 130 Hercules so göi waö-waö hewisa wa irege ofeta la'oguna'ö ofeta ma'ökhö. CH 130 Hercules tumbu moroi ba lala wohalöŵö göfa sihombo sotöi YC 130 me dua wulu a tölu mbaŵa si ŵalu sara ngahönö a siŵa ngaotu a lima wulu a öfa (23 Agustus 1954). Molo'ö si no terongo ba tesura ba hikaya, wa Indonesia sambua Negara sangoguna'ö si'oföna si'ai baero Amerika, ya'ia da'ö C 130 B, ba hiza me ofeta ba Indonesia, ba omasi sibai ndra saradadu sozago talumbanua (TNI AU - AURI), hiza no sambua sinolo ba lala wozago talumbanua Indonesia. Ba köfa sihombo da'a no oya sa'ae ba Indonesia.[2]

Solohe Hercules Si'oföna ba TNI AU[bulö'ö | bulö’ö kode]

Si no tesura ba hikaya wa niha samohombo köfa C-130B Hercules ba Indonesia ya'ia da'ö; Mayor Udara Penerbang S Tjokroadiredjo, Letnan Muda Udara II A Cargua, Sersan Mayor Udara S Wijono, faoma Kapten Udara Navigator The Hing Ho. Aefa da'ö so nasa ndra tanöbö'ö ya'ia da'ö; Sersan Mayor Udara M Smith, Kapten Udara Penerbang Pribadi, Letnan Muda Udara II Alex Telelepta, Sersan Mayor Udara Ali Nursjamsu, Letnan Muda Udara I Basjir, Letnan Muda Udara I Sukarno, Letnan Muda Udara I Arifin Sarodja, faoma Kapten Muda Udara Sasmito Notokusumo. Si no alua tanöbö'ö, ya'ia fohombo göfa Hercules fondrege wa'aröu, nifalua ndra amada moroi ba TNI AURI, irugi 13.000 mil, ba da'a göi si'oföna sibai alua ba zisagörö uli danö, sara köfa sihombo Hercules, fefu niha moroi ba Indonesia. Da'a zi no tobali fangamuhua döi zohalöŵö ba wozago talu mbanua. [3]

Hercules Möi ba Danö Niha[bulö'ö | bulö’ö kode]

Köfa Hercules, oya wa'atohudenia moroi ba göfa tanöbö'ö, simane fe'amöi toi ba naha wolombasenia. Na köfa sihombo sito'ölö ma tamane köfa sihombo solohe niha, tebai möi ia tou na tenga ba bandara. Hiza Hercules andre, lö ifili hezo gamaudu möi ia tou, so danölafa ma'ifu ba tola möi ia tou bada'ö. Ba wolohe, soguna sabua, simane folohe moto, genset listrik, tola i'ohe ia Hercules. Simanö me ambö mohaga listrik ba Danö Niha, ba Hercules zimöi ba wamasao moroi ba Jakarta ofeta ba Danö Niha. Mangandrö saohagölö dödö niha ba da'ö, me na labaloi göfa tanöbö'ö ara ma'ifu. [4]

Köfa Sabölö[bulö'ö | bulö’ö kode]

Simane töi nia, na ba hikaya wa töi Hercules, sambua döi niha sabölö. Köfa Hercules andre no sa'ae la'ila ira saradadu moroi ba mbanua gofu hezo moroi sa, me lahaogö ia, ba wana'u ngawalö noro. Hulö da'a sambua hudenia moroi ba göfa tanöbö'ö. Köfa da'a no oya wanolonia ba ngawalö halöŵö ndra amada saradadu sozago talumbanua (TNI AU) ba wamasao tolo-tolo ba tanöbö'önia. Simane si no ifa'ema sambua fuka gu'ö Lockheedmartin.com, ngawalö göfa Hercules andre, fetaro numero da'a : C-130 si no lahaogö: Agustus  1954 : Sohombo siföföna ba Burbank, California (Penerbangan Perdana YC-130A di Burbank, California), Desember 1956: C-130A no lahaogö dua ngaotu a feledölu rozi (213 Unit) ba no lebe'e ba niha sowöli, November 1958 :C-130B no lahaogö dua ngaotu a tölu ngafulu rozi (230 Unit) ba no lebe'e ba niha sowöli, Juni 1961:C-130E no lahaogö öfa ngaotu a siŵa wulu a sara (491 Unit) ba no lebe'e ba niha sowöli, Februari 1965 : L-100 (versi sipil) nolatema wanehegö moroi ba FAA (menerima persetujuan badan FAA ) otu a felelima rozi no labe'e khö zowöli (115  buah L-100 diserahkan ke pemesan, termasuk versi extended  body), Maret 1965 : C-130H no lahaogö saribu a dua ngaotu a dua rozi ba no lebe'e khö zowöli ( total 1,202  buah C-130H diserahkan ke pemesan), Oktober 1968 : L-100-20 no lafazökhi, Desember 1970 : L-100-30 no lafazökhi, September 1980:C-130H-30 no lafazökhi, April 1996 : nifohombo si'oföna sibai C-130J va Georgia (Penerbangan perdana C-130J Super Hercules di Marietta, Georgia), Juni 1998 : C-130J  nolahaogö töra ambö so ba zi tölu ngaotu rozi, ba no labe'e khö zo wöli (300+  buah diserahkan ke pemesan).[5]

Umbu[bulö'ö | bulö’ö kode]

  1. US AIR FORCE, "CH 130 Hercules" Komando Mobilitas Udara, mufaigi me 7 Nopember 2020
  2. Irawan, Dhani (1 Juli 2015). "Indonesia Negara Pertama Pengguna Hercules C-130 B di Luar AS". DetikNews.Com, mufaigi me 7 Nopember 2020
  3. Ali Permana, Fidel (1 Juli 2015). "Sejarah dan Fakta tentang Hercules C-130 TNI AU". Kompas.Com, mufaigi me 7 Nopember 2020
  4. Hutagaol,Randy P.F (11 April 2016). "Hercules Bawa Genset ke Nias". Tribun-Medan.Com, mufaigi me 7 Nopember 2020
  5. Wijoseno, Dodi (20 Maret 2020). "5 Fakta Pesawat Angkut C-130 Hercules yang Melegenda". idntimes.com, mufaigi me 8 Nopember 2020