Ae ba nösi

Bou auri

Moroi ba Wikipedia
Nahia ba zi'u si no ibunu saraf bakteri, irege lö taraso hadia ia ba da'ö sa'ae

Bou auri no sambua wökhö nifobörö bakteri sotöi Mycobacterium leprae. Ibunu nifotöi saraf bakteri andre, irege lö larasoi sa'ae niha na afökhö ba obou sambua nahia ba mbotora ma na'i irege atoru manö ia simane tuturu, btn. Baero saraf, tola ifakiko göi lala hanu-hanu, uli ba hörö bakteri andre. Fökhö andre tola tebörögö oroma ia döfi aefa göna niha bakteri, ba hiza tola göi awena oroma ia 20 fakhe aefa da'ö. Ba gotalua ndra ere medis latötöi göi wökhö andre fökhö Hansen, börö me sanöndra bakteri Mycobacterium leprae andre samösa doto moroi ba Norwegia sotöi Gerhard Henrik Armauer Hansen (1841-1912).

Nahia ba waha si no ibunu saraf bakteri, irege lö taraso hadia ia ba da'ö sa'ae

Tandra-tandra

[bulö’ö kode]

Edöna mufo'ösi

Famofaosatö

[bulö’ö kode]

Edöna mufo'ösi

Diagnosis

[bulö’ö kode]
Tuturu si no ogobou ba tekiko börö me no ibunu saraf bakteri, irege lö taraso wa afökhö, obou ba ateu duturu andrö

Edöna mufo'ösi

Famadöhö

[bulö’ö kode]

Edöna mufo'ösi

Fangosili

[bulö’ö kode]

Edöna mufo'ösi

Onönöta

[bulö’ö kode]

Edöna mufo'ösi

Fökhö si fakhai

[bulö’ö kode]

Edöna mufo'ösi

Edöna mufo'ösi

Khai-khai baero

[bulö’ö kode]

Edöna mufo'ösi

    Sura andre awena börö zura nasa. Moguna munönö ba mubönökhi nösinia.
    Wikipedia no halöŵö nifalului zato.
    Tolo Wikipedia ba wanohugö wanura ya'ia, na so khöu onönöta nösi. Saohagölö.