Arecaceae

Moroi ba Wikipedia
Arecaceae
Ohi Cocos nucifera
Klasifikasi ilmiah
Kingdom: Plantae
Divisi: Magnoliophyta
Kelas: Liliopsida
Order: Arecales
Famili: Arecaceae
Schultz-Schultzenstein
Genera

Oya; faigi angolita ngawawa Arecaceae

Arecaceae ngawawa zinumbua sanau ndröfi simane ohi, hoya, btn. Ohi oi tesöndra gofu heza ba hulo si so ba gölana tropis, simanö göi hoya ba fino. Sandrohu ya'ia oi tola te'oguna'ö, ba hiza töra-töra mbuania. Ba gotalua niha Indonesia, töra-töra ba Maluku, la'oguna'ö zinumbua andre tobali börö gö simane sagu, nihalö moroi ba döla zaku (töi ilmiahnia Metroxylon sago). Me föna tefaböbö fefu zinumbua arecaceae ba famili palma (Palmae).

Tandra-tandrania[bulö'ö | bulö’ö kode]

Aoha wanandrai zinumbua andre heŵa'ae tenga ere biologi samösa niha.

Si to'ölönia motöla, he alaŵa ma zui adawa-dawa, ba lö ndraha-ndrahania awö wa no adölö-dölö miyaŵa. So zitumbu si fasara simane ohi ba so göi zitumbu mongawua simane salak. So ma to ha'uga zauri manöi simane rotan.

Ŵa'ania si to'ölönia tumbu moroi ba mbörö döla, no oi owulo-wulo ba lö mamaraha, ba hiza oya ba fasösö. Ŵa'a palma tumbu aro bakha ba danö irege tola mangaro'ö wesindro döla sanau alaŵa sibai (itaria 20m ma na töra).

Tölania mobu'u-bu'u ba na lataba ia oroma oi nungo soya si bakha. Na mesokho dölania ba lö döhö ia mangawuli simane töla geu bö'ö, itaria na i mangebua zokho andrö ma zui tobali obou.

Bulunia manganau ba tefa'oli irege alio wanandrai ya'ia. So ba gotalua arecaceae zi so ndroi ba mbulunia. Ba mbörö mbulu so hakhi sombalugö töla.

Bowo nohi sawuyu no tebugö faoma uli si hulö döwa

Bowonia no oi tefa'oli sökhi ba na awuyu-wuyu ia na sa tebugö ia faoma uli si hulö döwa. Na mesokho hakhi mbowo andre ba möi baero nidanö sami nifotöi nira si tola mubali'ö tuo. Bakha ba mbowo andre so mbowo simatua (tanö yaŵa) ba bowo si'alawe (tanö ba hakhi). Na atoru hawu-hawu mbowo zimatua ba zi'alawe nifotöi famohawu (Li Indonesia, penyerbukan), salua börö gaurifö si mane fofo sanuge ba mbowo, ba tola tobali mbowo andre dania bua.

Bua Arecaceae andre ba mo'uli awe'e-we'e so'idanö ma zui sosawu, andröi lafotöi ia sawu mbanio, ba wamaliaro ösi bakha. Hunönia bakha tebukusi faoma sole, sambua wanaeta sabe'e sibai. Hunö andre ba ombuyu mo'idanö ba mböröta ba itugu abe'e tobali si hulö nagole. Bakha ba nagole andre oya dawö ba protein. So ba gotalua arecaceae zondröi nidanö heŵa'ae no atua mbua. Labali'ö ia niha nibadu simane nidanö mbanio.

Si faböbö khönia[bulö'ö | bulö’ö kode]

Da'a tou ngawalö Arecaceae sabölö moguna ba wa'auri niha sero ma'ökhö: