Ö moroi ba Danö Niha

Moroi ba Wikipedia

Ö, gö, moroi danö niha, no simane göi mbanua tanö bö'ö si so ba si sagörö uli danö. So gö si no fondrege wa'ami irege la tandroi niha, lamane, ö da'a moroi ba danö niha. Meno sa'ae monönö wangi'ila ba he fa'atua-tua, irege ö ma zui gö sami moroi ba danö niha, no oya ta'ila ba gu'ö duria nia, ba tola möi fondröni tödö ndra niha somasi möi mamaigi tanö niha ni'omasi'ö me oya zinangea tafaigi, hewisa wa'asökhi mbadenia, ba gawu naha wanörö, ba simanö göi gö sami sitola tasöndra na möi ita ba danö niha.[1]

Ngawalö Gö[bulö'ö | bulö’ö kode]

  • Babae, baebae, ö, gö sami si so badanö niha, bubu ni faruka nagole ni'ide-ide'ö, (tesöndra ba Telukdalam);
  • Ni'unagö, (tola nagole mbawi, ma nagole gi'a) ni be'e yaŵa ba wulaŵa ma yawa ba dete galitö, sigöna simbo;
  • Nibinögö, nibe'e ba mbulu gae, ba la be'e ba mbo galitö wangasosoi ya'ia;
  • Ni'asioini, nagole (tola bawi ma'ösi nidanö, i'a ), na nagole ba töi nia, ni'owuru;
  • Galame ndruria (Li indonesia dodol durian) nagole mbua ndruria si no la lökha ba mbalanga;
  • Harinake, nihaogö moroi ba nagole ma tawö mbawi si no mukhökhö ba lalöwösi ba mbulu damo;
  • Lehedalö, lehe-lehe dalö nirino ni fokua, ni gule;
  • Gowi nifufu, nihaogö moroi ba gowirio + gowi si no larinogö ba lafaruka maifu mbanio si no mukhao niforodugö wanutu;
  • Godogodo, moroi ba gowi nidökhi si no la owulo-wuloi'ö ba lasala ba wanikha sami;
  • Tamböyö, ösi nia wawayasö fakhe ni rino ba mbulu nohi;
  • Ba tanöbö'önia.

Umbu[bulö'ö | bulö’ö kode]

  1. "PariwisataSumut.Net","13 Makanan Khas Nias dengan Cita Rasa Tradisional."