Tungö

Moroi ba Wikipedia
Simane zikhala coronavirus na lafaigi ia faoma mikroskop

Tungö no töi zauri si no fondrege wa'ide-idenia, irege lö oroma ia ba hörö. Na tafaedogö wa'anau dungö ba gutu si so yaŵa ba mbu niha duma-dumania (fa'anau gutu ambö töra 2 mm), ba ba wa'anau ero sambua gutu tola tefa'oli 2 juta dungö simane virus korona!

Ena'ö tola oroma dungö moguna nifotöi mikroskop. Na ha tola i'ebua hurufo side-ide sambua sörömi hörö ni'oguna'ö ba wombaso, tola i'ebua'ö dungö side-ide mikroskop, irege oroma ia khöda.

Ngawalö dungö[bulö'ö | bulö’ö kode]

So öfa ngawua ngawalö dungö:[1]

  • bakteria: no afönu mbotoda faoma tungö andre. So ira ba guli, ba gahe, bakha ba mbawada, ba ba nösi daluda. So bakteria si sökhi ba so göi bakteria si lö sökhi. Duma-dumania latolo niha bakteria si sökhi ba wangohalöŵögöi gö si no ta'a bakha ba dalu irege tobali gizi gö andrö ba si toröinia tobali sasao. Ba hiza so göi bakteria si lö sökhi solohe fökhö duma-dumania ba wiso, tölö-tölö ma na'i ba mbo.
  • virus: tungö nifotöi virus fabö'ö ia moroi ba bakteria, börö me lö auri ia baero mboto zinanö, urifö ma niha. Ba hiza sakali i'iagö mboto niha, mangoya'ö virus andre irege mofökhö ita. Fökhö simane sowulu zukhu, flu (göna angi) ba tanö bö'önia no börö virus.
  • fungi: sindruhunia tenga urifö ba tenga göi sinanö fungi andre, heŵa'ae tola taŵa'ö sinanö ia. Na lasöndra göra moroi ba danö sinanö, fungi no fabö'ö. Lö manga ia moroi ba nösi danö, ba hiza moroi ba zinanö, urifö ba niha. Omasi-masi ira toröi ba nahia sabasö-basö ba anaukhu-naukhu ba si to'ölönia lö tobali fökhö ira ba mboto niha. Ba hiza itaria labe mofökhö ita simane sali-ali ba gotalua duturu gahe.
  • protozoa: omasi-masi dungö protozoa toröi ba nahia sabasö-basö, börö da'ö muzawili ia ba nidanö. So ösa ba gotalua dungö protozoa zamakuyu nösi dalu irege tola mofökhö niha simane na lö aetu-aetu mu'uta ba ti'i (diare) ma zui na khumölö danö ba edöna mu'uta (nausea) ba na afökhö dalu tanö tou.

Salua na möi dungö virus bakha ba mboto[bulö'ö | bulö’ö kode]

Sakali möi dungö simane virus bakha ba mbotoda, mango'oya ira. Si to'ölönia so zohalöŵö bakha ba mbotoda si hulö folisi sabölö moroi ba virus, irege virus andrö lö dagenia ba wamofökhö ya'ita. Ba hiza itaria abölö virus moroi ba folisi mbotoda. Duma-dumania virus korona. Na abölö ia moroi ba wolisi mboto, ba ibörötaigö wamakiko lala hanu-hanu niha. Ba na itugu abölö-bölö wa'atekiko lala hanu-hanu andrö ba tola mate niha.[2]

Lala wangila hadia dungö samofökhö[bulö'ö | bulö’ö kode]

Na mofökhö niha simane fogikhi, fökhö guli, mu'uta ba diare tola la'alui ira doto hadia dungö samobörö ya'ia. Lahalö ma'ifu ndro, idanö giö ma zui ilo ba lafaigi faoma mikroskop hadia dungö si so bakha.

Lala ena'ö böi mofökhö börö dungö[bulö'ö | bulö’ö kode]

Börö me lö oroma ira ba hörö asese lö ta'ila wa no so dungö ba dangada. Ba sakali tababaya mbawada möi dungö bakha ba mbotoda, mango'oya ira ba tobali mofökhö ita.

Börö da'ö moguna asese wanasai tanga. Baero da'ö böi waya-waya mbawa ma zui ndreŵa ba fökhö guli tanö bö'ö. Böi fetugö ndreŵa, mbere-bere ma faosa, börö tungö si so bakha ba nana tola möi ba duturu ba afuriatania dania ba mbawa. Da'ö lala ena'ö mofökhö ita.

Fa'ebua hunö wakhe ba fa'ebua dungö virus

Fa'ebua sambua dungö[bulö'ö | bulö’ö kode]

Simane si no muŵa'ö yaŵa no ide-ide sibai. Na tafaedogö ia ba zi sambua hunö mböra (ambö töra 5,5 mm) ba tola tafa'oli 6 juta dungö nifotöi virus korona ba wa'anau hunö mböra andrö. Na no irai ö'ila gutu ba mbu niha (ambö töra 2 mm) ba tola tafa'oli 2 juta virus korona ba wa'anau gutu andrö!

Andrö wa ta'ila höröda ira. Tungö virus korona nifotöi Covid-19 ha 400 nanometer wa'anau. Eluahania tola tafa'oli 12 juta virus andre ba wa'anau za'a duturu sebua!

Umbu[bulö'ö | bulö’ö kode]

  1. KidsHealth, What are Germs?
  2. BBC Science Focus, How do viruses make us ill?