La'izu
Sura ba da'a wurugö nösi zura
LA'IZU | |
---|---|
![]() | |
La'izu | |
Klasifikasi ilmiah | |
Kingdom: | Plantae |
Divisi: | Magnoliophyta |
Kelas: | Magnoliopsida |
Order: | Cucurbitales |
Famili: | Cucurbitaceae |
Genus: | Cucumis |
Spesies: | C. sativus |
Nama binomial | |
Cucumis sativus |
La'izu, ba li Indonesia la tötöi timun, mentimun mazui ketimun (Cucumis sativus , Linnaeus); fao ia ba gangolifa labu mazui Cucurbitaceae ya'ia da'ö no sitobali sinumbua sanga'asogö bua sitola la'a niha, tola oya wamalala gö khönia, itaria labali'ö famaruka nidanö nibadu ba gangowuloa-gangowuloa sebua. La'izu andre no oi tola la söndra niha gofu hezoso manö misa ba zamalua angowuloa, baero da'ö la'izu mo'ösi oya nidanö ba mbuania. Na ba wangahaogö boto niha, la'izu asese lafake niha saoyania ira alawe ba wangalösö bawa ladökhi mbua la'izu ba lafalemba ba mböwö ma ba mbawara, ba no göi la'ila niha wa la'izu no sambua mbua zinumbua si no ato niha zifaduhu tödö wa sitobali fangadogo-dogo'ö fa'anai ndro niha (menurunkan darah tinggi). Habitus la'izu fao ba gangolifa sitobali dalu-dalu bulu ndru'u ma laŵa'ö herba fa'aurinia hulö matonga manana ba fananö ya'ia mo'inötö. Fobowo la'izu andre, fa sambua-sambua misa ma (monoecious) bowo simatua faoma bowo hermafrodit mo so khönia dombua zimatuania (berkelamin ganda). Bowo Zinanö si'oföna sibai tefangamöi ba zi 4-5 migu, ya'ia da'ö bowo simatua. Bowo-bowo si tumbu aefa da'ö ba la'izu ya'ia bowo da'ö hermafrodit na sökhi wa'aurinia. Ba zara ngenge tola tesöndra ofeta 20 ngawua , ba hiza ba zamaliaro si sökhi no tola la tatugöi ha wa'oya mbua ena'ö tesöndra mbua si sökhi ba ebua. Bua lai'izu sibohou ebua la'a-la'ania owuge'e ba so ma'ifu zafusi misa khönia, ba na idugu atua ia, ba idugu abölö owuge'e ba hulö zafusi hoho. Buania anau-nau hulö torpedo. Ösi la'izu tedou ba gamaudu nifotöi mesokarp, so la'a-la'a a'usö safusi hoho, ofeta ba la'a-la'a oroyo-royo. Bua sitola lateu si lö irugi asoso börö na asoso ba alio sibai oköli mbuania irege baga na lateu ia fatua atua manö ya'i böi irugi asoso.
Fangoguna'ö La'izu (Manfaat mentimun)[bulö'ö | bulö’ö kode]
La'izu so khönia nifotöi diuretik, same'e fangokafu si so ba mbuania, ba famöfögö soguna ba guli niha. Oya khönia nidanö, vitamin A, B, faoma C faoma mineral simane magnesium, kalium, mangan, faoma silika; da'ö wa la'oguna'ö la'izu andre niha ba wangahaogö fangalösö guli. Asam askorbat faoma asam caffeic si so ba mbua la'izu sangalösi retensi nidanö irege da'ö zimöi fangalösi fa'abao mbewe hörö niha.
Föla ba fökhö la'izu (Hama dan penyakit)[bulö'ö | bulö’ö kode]
Föla sasese mamakao sinanö la'izu ya'ia da'ö; utu si so ba mbulu Aphis gossypii (Hemiptera: Aphididae), trips Thrips parvispinus (Tysanoptera: Tripidae), utu kebul Trialeurodes vaporariorum (Hemiptera: Aleyrodidae), ngalö-ngalö samakiko bulu la'izu Liriomyza huidobrensis (Diptera: Agromyzidae), tolu-tolu si so ba mbu nikaoni ba li wamahaö Aulacophora similis (Coleoptera: Chrysomelidae), ba era mbulu ya'ia da'ö Diaphania indica (Lepidoptera: Pyralidae). Aefa da'ö tesöndra göi mbuania lö adölö wa'anau-nau nia, abila-bila ma'ifu mbuania, ba na tefaigi hulö zi no tekiko börö wöla kepik Leptoglossus australis (Hemiptera: Coreidae).[1] Fökhö-fökhö si so ba zinanö la'izu andre, ba naha wananö ya'ia, nematoda puru wa'a Meloidogyne arenaria, mo namo mbulunia, ni'a'asogö Pseudoperonospora cubensis, fa'atekiko mbulu börö Alternaria sp. dan Colletotrichum sp. Ba fökhö mosaik ni'a'asogö Cucumber Mosaic Virus (CMV). Na göna Föla samakao sinanö la'izu, ba lö tesöndra mbua sisökhi lö mo'ölö bawa'erege dödö zamaliaro fananö ya'ia. Sabua si'ai na so wöla simane ngalö-ngalö sanaba bulu la'izu ya'ia da'ö L. huidobrensis faoma utu mbulu A. gossypii. Baero wöla, sasese möi fangalösi mbua sisökhi ba waneu la'izu andre, ya'ia da'ö ba mbuania si lö adölö-dölö, oya zi lakiritö ni'a'asogö föla kepik L. australis.[1] No so wökhö ba zinanö simane la'izu ma Cucurbitaceae simöi famakao zangohalöŵögöi me tebai niteu ma lö tesöndra mbua sisökhi. Sambua ba gotalua dungö zamakao sinanö ba Cucurbitaceae andrö sifao ba danömö ya'ia da'ö Squash mosaic virus. SqMV no la'ila niha, tungö samakao ba mbanua sananö simane la'izu andre ma Cucurbitaceae me si no göna ya'ia ba lö alua mbua sisökhi ma lö böli gölö wohalöŵögöigö.[2]